Duga Resa, nekada selo, malo mjesto, a danas grad u središnjoj Hrvatskoj, prvi puta se spominje 1380. godine.
O postanku imena Duge Rese postoji nekoliko tumačenja:
– prema jednom ime je nastalo prema riječi “resa” koja se javlja na narodnoj nošnji
– drugi vežu postanak imena na kopnenu biljku “resu” kojom je bio pokriven ovaj kraj
– treći izvode ime iz biljke “resine” koja raste u vodi
Neki vežu ime mjesta uz ime gostioničarke Reze koja je u Dugoj Resi imala gostionicu. Povijest mjesta seže iz srednjeg vijeka i tek pojavom Pamučne industrije 1884. godine, malo selo pretvara se u industrijsko mjesto koje godine 1896. postaje općinsko središte, a 1993. godine nakon uspostave samostalne i suverene Republike Hrvatske države, dobiva status grada.
Bolnica je sagrađena na poticaj i uz najveći dio materijalnih sredstava dioničkog društva Pamučne industrije Duga Resa 1896. godine. Naime, zbog brzog razvitka tvornice sve veći broj radnika trajno se naseljavao u gradu Duga Resi pa je stoga vrlo brzo nastala potreba za vlastitim objektima za liječenje bolesnih.
Bolnica je u to doba imala 80 kreveta te kuću za stanovanje liječnika. Tijekom I. svjetskog rata od velike dvorane činovničkog kasina napravljena je još jedna bolnica sa 70 kreveta za ranjenike i posebno 10 kreveta za ranjene časnike. Od prvih liječnika u razdoblju od 1896. do kraja I. svjetskog rata u bolnici je radio dr.Franjo Portsch, zatim dr.Karlitz, a krajem I. svjetskog rata počeo je raditi dr.Albert Longhino i ostao sve do 1953. godine kada dolazi dr.Rukavina i ostaje sve do 1979. godine.U sklopu Bolnice bila je i tvornička ambulanta, a uz postojeće dvije zgrade 1903. godine sagrađena je i jedna manja za rukovodeće osoblje i stanovanje liječnika.
Od 1945. do 1952. godine Bolnica je imala 45 kreveta opće kirurgije i interne medicine s jednim kirurgom i jednim liječnikom opće medicine i manjim brojem ostalog zdravstvenog, administrativnog i tehničkog osoblja.
U razdoblju od 1953. do 1968. godine Bolnica se proširuje na 92 kreveta, te 8 liječnika. U tom periodu izgrađena je zgrada u kojoj su smješteni hematološko-biokemijski laboratorij, bolnička ljekarna, kuhinja i administracija. Dotadašnja stambena zgrada je pregrađena u bolnički krevetni prostor, a izgrađena je i mrtvačnica. Godine 1967. Bolnica je imala 19 zdravstvenih djelatnika.1968.godine udruživanjem Doma narodnog zdravlja, Bolnice i Ljekarne nastao je Medicinski centar Duga Resa. U bolnici tada rade kirurg, internista, fizijatar, dva ginekologa, neuropsihijatar, radiolog, anesteziolog te magistar biokemije.Bolnica, koja je sagrađena 1896. godine nije više zadovoljavala potrebe stanovništva koje joj gravitira, pa nastaje potreba da se postojećim objektima dograde novi prostori i sadržaji, a sami objekti da se adaptiraju kako bi mogli poslužiti svojoj namjeni.
Stoga je 1977. godine izglasan samodoprinos svih radnih ljudi te mjesnih zajednica i prvih sedam godina je stanovništvo odvajalo sredstva za adaptaciju i dogradnju bolnice. Dogradnja je završena 1984. godine. U novom dijelu smještena su 32 kirurška kreveta, 13 ginekoloških i 3 intenzivne njege. U starom dijelu ostaje 42 internistička kreveta. Osim toga, u novom dijelu pružaju se polikliničke usluge: kirurška, ginekološka i internistička.
1982.godine bivša Zajednica općina Karlovac pokrenula je inicijativu za racionalizaciju zdravstva prema kojoj se u Bolnici Duga Resa ukida kirurški i ginekološki odjel, a formira se odjel ortopedije i interne gerijatrije. Odluka je provedena 1985. godine.
Početkom 1994. godine slijedi daljnja transformacija. Medicinski centar se razdvaja na Dom zdravlja i Specijalnu bolnicu za gerijatriju. Ortopedija se premješta u Karlovac.
Tijekom ratnih zbivanja, bez obzira da li još u sklopu Medicinskog centra ili već samostalna – za vrijeme oslobodilačke vojno redarstvene akcije Domovinskog rata “Oluja” Bolnica Duga Resa u suradnji sa kirurškim ekipama Opće bolnice Karlovac, prihvaćala je i liječila ranjenike (i vojne i civilne).
2004.godine slijedi preregistracija pri Trgovačkom sudu u Karlovcu u Specijalnu bolnicu za produženo liječenje Duga Resa na osnovu Suglasnosti Ministarstva zdravstva.
Bolnica danas
Danas bolnica ima 165 kreveta od čega 10 kreveta za liječenje palijativnih bolesnika te ukupno 153 zaposlenika. U stacionarnom dijelu Bolnice smješteno je 5 odjela, dok se u prizemlju novog dijela Bolnice nalazi poliklinika za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu.
ODJELI
- Odjel za produženo liječenje I – interna medicina
- Odjel za produženo liječenje II – interna medicina
- Odjel za produženo liječenje – neurologija
- Odjel za produženo liječenje – fizikalna medicina
- Odjel za palijativno liječenje
POLIKLINIKA
1. Internistička ordinacija
2. Kardiološka ordinacija
3. Ordinacija za gastroenterologiju
4. Dijabetološka i endokrinološka ordinacija
5. Neurološka ordinacija
6. Ordinacija fizikalne medicine
7. Psihijatrijska ordinacija
8. Odjel radiološke dijagnostike
9. Odjel medicinsko biokemijskog laboratorija
10.Bolnička ljekarna
NEZDRAVSTVENE DJELATNOSTI
1. Odjel za prehranu i higijenu
1.1.Odsjek bolničke kuhinje
1.2.Odsjek higijene
2. Služba za ekonomsko financijske poslove
3. Služba za pravno kadrovske i opće poslove
4. Služba za informatiku, tehničko održavanje i sigurnost
4.1.Odsjek održavanja
Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa sudjeluje u nacionalnom programu ranog otkrivanja kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke.